Velikani poput: Ibn Sine, Khaje Nasiredina Tusija, Mohamed ibn Zekerije Razija, Ibn Khalduna, Mula Saadra itd., imali su veliki značaj u napredku i procvatu: medicine, astrologije, historije, matematike, hemije i filozofije. Istok je od davnina bio kolijevaka velikih mislilaca, filozofa i naučnih radnika, koji su odrastali u velikim islamskim civilizacijama i posjedovali vanvremensku ulogu.Ovdje je potrebno naglasiti da su pojedini vidovi rada pomenutih islamskih učenjaka dali podsticaj za pojavljivanje i izučavanje ovih grana nauke i na Zapadu, tako da još uvjek imaju svoju vrijednost.U proteklih nekoliko decenija, odnosno u novije vrijeme, narod svoj spas traži u naslijeđu, u poukama i uputstvima islamskih civilizacija. U tom nastojanju došlo je i do pojave islamskih mislilaca - Sejid Džemaludina Asadabadia, Muhameda Igbala Lahurija, Alame Tabatabaia, šehid Mutaharija i iznad svih -Imama Homeinia. Oni su, unatoč propagandi zapadnih zemalja, hrabro zastupali islamske vrijednosti i postepeno ih uvodili u svakodnevni život, te tako istinski upoznavali svijet sa islamom.Alameh Seid Džemaludin Aštiani, pripadnik je ove druge grupe islamskih velikana.Nekoliko decenija svog života neumorno je izučavao islamsko vladanje i filozofiju a umro je 23. marta 2005. godine, u 80. godini života...Alameh Džemaludin Aštiani rodio se u gradiću Aštijanu, koji se nalazi u centralnom dijelu Irana.U ranom djetinjstvu postao je hafiz Kurana, da bi se tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja intezivno posvetio izučavanju islamskih nauka.Po završetku srednje škole, sa 19 godina odlazi na studije u grad Kom.Tamo se našao u klasi studenata kojima su predavači bili veliki alimi: Imam Homeini, Alameh Muhamed Husein Tabatabai, ajatullah Burudžerdi, Seid Abdul Hasan Gazvini i drugi.1959. godine Džemaludin Aštiani počinje da radi kao predavač filozofije i irfana na Ferdosi univerzitetu u Mešhedu, gdje je više od 40 godina svoje znanje prenosio mladim naraštajima.Radeći kao sveučilišni profesor ovaj vrsni mislilac nikada nije zaboravio da mlade ljude poziva u vjeru.Kroz njegov kabinet prošlo je na hiljade studenata, sa kojima je rahmetli Aštiani uvijek uspostavljao skoro familijarne odnose, pa su mnogi od tih studenata - po ugledu na svog cijenjenog profesora, nastavili njegovim stopama.Profesor Aštiani vjerovao je u unapređivanje nivoa istraživačkog rada na samom univerzitetu, te je na jednom od sastanaka profesora i studenata izjavio:Iskreno vjerujem i izjavljujem da, ukoliko želimo da napravimo konkretnu naučnu bazu na fakultetu, onda prvo trebamo da sklonimo ljude sa manjkom obrazovanosti i etike.Ranije smo istakli da se profesor Aštiani od rane mladosti bavio irafanom i filozofijom.U ovim naučnim pravcima iza sebe je ostavio niz vrijednih radova, od kojih ćemo prvobitno istaknuti raspravu - Oživljavanje starih filozofskih i irfanskih tema.Za života je neka svoja djela više puta obrađivao, dajući im novi smisao i čineći ih privlačnijim i prilagodljivijim studentima i svojim čitaocima.O tome doktor Seid Husejn Nasr, iranski mislilac kaže:Bez sumnje, u zadnjih nekoliko decenija nije se pojavio bolji poznavalac islamske filozofije i irfana od neumornog aktiviste -profesora Aštiania.Njegovo ime ostaće upisano u historijske anale iranske baštine.On je bio pionir u otkrivanju i oživljavanu iranske filozofije i jedini koji nije štedio ni snagu ni sredstva u odbrani svega pomenutog od navale nekih novih ideologija.Profesor Aštiani gajio je posebne simpatije prema radu Mula Sadra, i njegovim metodama miješanja filozofskih teza sa islamskim irfanom, ispoljenih u sasvim novom filozofskom pravcu.Aštiani je svoje divljenje ovakvom načinu razmišljanja opisao u knjizi - Biografija i filozofske ideje Mula Sadra.Profesor Aštiani imao je poseban odnos prema dijalogu sa zapadnim učenjacima.Doktor Viliam Čiting bio je student rahmetli Aštiania a danas u svijetu, među nemuslimanima, važi za najvećeg poznavaoca i analitičara arapske misli.Francuski islamolog, koji je svoj dijalog i naučni rad započeo kod profesora Aštiania, zove se Anri Korbin.To je naučnik koji je rad svog mentora, ali i rad Mula Sadra, doživio i opisao u četiri knjige, u kojima ih je promovisao u dva najveća moderna islamska mislioca.Alameh Aštiani živio je i ponašao se kao običan čovjek.Pored sklonosti ka nauci i filozofiji bio je humanista, istinski sljedbenik etike i vjere.Iz njegovog bogatog naučnog i književnog opusa ovom prilikom spomenut ćemo djela: Egzistencija filozofije i irfana, Opisivanje Zadolmosfera, Opisivanje Mula Sadra, Uvod Geisaria uFosus-ul Hokm, Fosus-ul u opisu Hakima Farabia, kao i Interpretaciju sure Towhid.
